Trebalobistički rječnik

Osnovni pojmovi:

trebalobist
imenica, m. r.
Sljedbenik pokreta TrebaloBI, gorljivi pobornik trebalobizma.
Osoba željna i  sposobna identificirati i artikulirati trebalobističke stavove i ideje, potencijalni sljedbenik pokreta TrebaloBI.
Napomena:
Moguće je razlikovati dva glavna tipa trebalobista:
 latentni trebalobist  (trebalobist s unutarnjim izgaranjem) kojemu manjka društvene vidljivosti;  u pravilu je riječ o usamljenicima s trebalobističkim impulsima,
 aktivni trebalobist (gorljivi trebalobist) koji svoje stavove spremno artikulira i uspješno dijeli s drugima, a  svoje trebalobističke impulse verbalno realizira te teži trebalobističkom okupljanju.
 
v. trebalobizam, trebalobistički
 

trebalobizirati
glagol
Angažirano isticati društvene potrebe, trebanja i potrebovanja.
Raspravljati o trebalobizmu kao takvom.
Napomena:
Postoje i izreke koje na različite načine kontekstualiziraju ovu radnju.
trebalobizirati uprazno – trebalobizirati pojedinačno i bez društvene snage
angažirano trebalobizirati  – trebaloizirati na način društvenog djelovanja (pomalo je riječ o pleonazmu budući da je autentično trebalobiziranje po definiciji angažirano).
 
v. trebalobizam, trebalobiziranje

 
trebalobiziranje (imenica, s. r.)
Aktivnost onih koji trebalobiziraju, pasivna ili aktivna. Pojam ima i širi fenomenološki karakter.
v. trebalobizirati

 
trebalobizam
imenica, m. r.
Svjetonazor koji se izvodi iz duboke svijesti pojedinca o društvenim potrebama, trebanjima i potrebovanjima.
Društvena pojava koja se prepoznaje kroz visoku zastupljenost trebalobističkih stavova u javnom prostoru, npr. medijima, društvenim mrežama, profesionalnim organizacijama, politici i sl.
Ideološka potka pokreta TrebaloBI koja podrazumijeva trebalobističku principijelnost i spremnost na udruženo trebalobističko djelovanje.
 
v. trebalobistički

 
trebalobistički
pridjev
Svojstvo kojim se osoba prepoznaje kao sljedbenik ili zagovornik trebalobizma. Najčešće se tiče gorljive potrebe za iskazivanjem društvenih potreba, trebanja i potrebovanja, no može se odnositi i na latentna stanja (à latentno/pasivno trebalobstičko ponašanje i sl.)
Svojstvo kojim se opisuje aktivnost koja se zasniva na principima trebalobizma  à trebalobističko djelovanje, trebalobističko zagovaranje i sl. ili ishod takve aktivnosti à trebalobistički plan, trebalobistički istup i sl.
 
v. trebalobizam

 
trebalobilogija
imenica, ž. r.
Znanstvena disciplina koja izučava povijesne korijene, genezu i suvremene dosege trebalobizma. Poddsicipline su sociotrebalobilogija, psihotrebalobilogija, entropotrebalobilogija, infotrebalobilogija, biotrebobiologija i dr.
 
Napomena:
Naziva se još i trebalogija (sinonim) (Kao u semiologija/semiotika).

 
trabalobilog
imenica m. r.
Osoba koja se znastveno bavi pitanjima trebalobizma.
Napomena: 
Pojam se rodno diferencira te u ženskome rodu glasi trebalobiloginja (imenica, ž. r.)
Sinonimski pojmovi glase: trebalog  i trebaloginja.

 
trebalobiloški
pridjev
Znanstveni način pristupanja pitanjima trebalobizma ili njihove obrade à trebalobiloški pristup problematici , trebalobiloška sistematizacija i sl.
Napomena:
     Sinonim: trebološki.